Ulogujte se

Kuburović o "naslijeđu" Haga i odnosima sa Hrvatskom

Svi javni dokumenti Haškog tribunala biće dostupni domaćem pravosuđu, kao i sudovima u BiH i Hrvatskoj, a što će biti omogućeno formiranjem informacionih centara u tim zemljama, kaže ministarka pravde Nela Kuburović.

U intervjuu za Tanjug, a na temu "haškog naslijeđa" Nela Kuburović ističe da je cilj tih centara da omoguće dostupnost svih javnih dokumenata Haškog tribunala, prije svega presuda i sudskih spisa koji su u potpunosti javni.

Ministarka pravde podsjeća da je Rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN iz 2010. predviđeno osnivanje Informacionog i Dokumentacionog centra u bivšim državama Јugoslavije, te navodi da je prilikom posljednje posjete predsjednika Haškog tribunala Karmela Ađijusa Beogradu dogovoreno da će Srbija raditi na stvaranju Informacionog centra u Beogradu, pored dva informaciona centra u Sarajevu i Zagrebu. 

"Tim povodom biće formirana radna grupa koju će činiti predstavnici Ministarstva pravde i predstavnici Tribunala, a koja treba da utvrdi kriterijume na osnovu kojih će se osnivati informacioni centar i koju dokumetaciju će da ima", napomenula je ministarka.

Prema njenim riječima, cilj informacionih centara je da omoguće dostupnost svih javnih dokumenata Haškog tribunala, prije svega presuda i sudskih spisa koji su u potpunosti javni. 

Što se tiče dokumenata pohranjenih u arhivama Tribunala, Kuburović je navela da Srbija to pitanje pokušava da riješi već godinama, posebno u vezi sa postupcima koji su obustavljeni, kao što je slučaj sa postupkom protiv nekašnjeg predsjednika SRЈ Slobodana Miloševića.

"Poslje njegove smrti postupak pred Tribunalom je obustavljen. Samim tim su se stekli uslovi da se dokumetnacija koja je predata Tribunalu vrati", navela je ministarka.

Tribunal, dodaje, posjeduje i brojnu dokumentaciju koja nije korišćena u sudskim postupcima, odnosno nije izvođena kao dokaz pred sudom, pa ne predstavlja sastavni dio spisa predmeta i nije javna, zbog čega bi, kaže, ta dokumenta takođe trebalo da budu vraćena Srbiji.

Pored toga, veliki dio te dokumetacije nosi oznaku državne tajne, odnosno oznaku povjerljivosti, napomenula je ministarka. 

"Prilikom njenog dostavljanja Haški tribunal je tražio da to bude poštovano, tako da bi i Tribunal sada trebalo da poštuje stepen poverljivosti i da tu dokumentaciju ne dostavlja stranama koje ne mogu sa njom da raspolažu", naglasila je Kuburović.

Na pitanje kada se može očekitati vraćanje dokumentacije Srbiji, ministarka kaže da je Srbija u malo drugačijem položaju u odnosu na Hrvatsku i BiH, jer je Mehanizam preuzeo pet postupaka od Haškog tribunala protiv sprskih državljana. 

"Veliki dio te dokumetacije će se naći pred Mehanizmom tako da vjerujem da nećemo u skorije vrijeme moći da dobijemo dokumenta koja smo dostavljali svih ovih godina", zaključila je Kuburović.

Što se tiče dvoje radikala, Vjerice Radete i Petra Јojića, ona vjeruje da će Srbija i dalje trpiti pritiske da ih izruči Hagu jer je taj slučaj iz tribunala prešao u Mehanizam koji treba da okonča započete postupke.

"Vjerujem da će predsjednik Mehanizma Teodor Meron nastaviti da traži od Srbije da se postupi po nalogu sudskog vijeća", navela je ministarka.

Podsjeća, međutim, da od kako postoji nalog za njihovo hapšenje, Srbija ističe da ne postoje uslovi za izručenje.

"To naročito kada se ima u vidu da je donijeta pravosnažna sudska odluka kojom je utvrđeno da nisu ispunjeni uslovi za izručenje jer se ne radi o krivičnim djelima koja su predviđena Zakonom o saradnji sa Haškim tribunalom, odnosno jer se ne radi o ratnim zločinima niti krivičnim djelima koji se odnose na kršenje međunarodnog himanitarnog prava", navela je Kuburović.

Osvrćući se na slučaj uhapšenih huligana iz Hrvatske koji su pod istragom Višeg javnog tužilaštva u Beogradu zbog nereda na beogradskom derbiju, Kuburović je navela da njihova matična država nije imala nikakve zahtjeve prema Srbiji, osim molbe da joj se dostavi obavještenje u kojoj fazi postupka se nalazi konkretan slučaj i na koji se način procesuira. 

Upitana da li će hrvatski huligani moći da kazne služe u Hrvatskoj ukoliko budu osuđeni pred beogradskim sudom, Kuburović je navela da strani državljani uvijek mogu da traže da kaznu zatvora izdržavaju u svojoj matičnoj državi u zavisnosti od sporazuma koje Srbija ima sa zemljom porijekla osuđenog lica. 

"U konkretnom slučaju postoji mogućnost izdržavanja kazne u Hrvatskoj", kaže Kuburović. 

Tome, međutim, kako je navela, mora da prethodi priznanje strane sudske odluke.

"To znači da bi hrvatski pravosudni organi morali da priznaju odluku srpskog suda i tek tada se stiču uslovi za izdržavanje kazne u matičnoj zemlji", napomenula je Kuburović.

Što se tiče izručenja Ismaila Morine iz Hrvatske, čiji je sud još u septembru pravosnažno odlučio da su ispunjeni uslovi za njegovo izručenje Srbiji, Kuburović je navela da za sada nema nikakvih informacija da li će i kada njen hrvatski kolega donijeti konačnu odluku o izručenju - odnosno da li će dati saglasnost za izručenje ili ne. 

Ukazujući da ne postoji rok u kome ministar pravde mora da postupi nakon donošenja pravosnažne sudske odluke o ispunjenosti uslova za izručenje, Kuburović je rekla da vjeruje da bi to u svakom slučaju trebalo da se dogodi u roku od godinu dana u kome jedno lice može da bude u ekstradicionom pritvoru. 

Morina je u pritvoru u Dubrovniku od juna 2017. godine kada je uhapšen po srpskoj potjernici raspisanoj zbog istrage koja se vodi u Beogradu, jer je na utakmici Srbija - Albanija u novembru 2014. godine pustio dron sa zastavom "Velike Albanije", čime je, kako se sumnja, počinio krivično djelo izazivanje rasne, vjerske i nacionalne mržnje. 

 Kada je riječ o međunarodnoj pravnoj pomoći između Srbije i Hrvatske za postupanje u krivičnim predmetima koji se odnose na ratne zločine, saradnja je, prema riječima Kuburović, na izuzetno niskom nivou. 

"Republika Hrvatska ne odgovara gotovo ni na jednu zamolnicu koja joj bude upućena iz Srbije. To je posljedica njihovog Zakona o ništetnosti iz 2011. godine kojim su anulirani svi brojni sporazumi o saradnji potpisani prije toga, a koji su se odnosili na procesuiranje upravo ratnih zločina", napomenula je Kuburović. 

Iako ta saradnja sada nije na zadovoljavajućem nivou, ona smatra da bi u budućnosti trebalo da radimo na poboljšanju međusobnih odnosa i regionalnoj saradnji, jer je to u interesu obje države. 

Povodom istrage koja je nedavno pokrenuta u Hrvatskoj protiv šestorice Srba zbog navodnog bombardovanja Sanskog mosta, Kuburović je navela da za sada Ministarstvo pravde nije dobilo nikakav zahjtev za pružanje međunardone pravne pomoći u tom predmetu.

Ostavite komentar

Unesite sva polja označena sa zvjezdicom (*).