Ulogujte se

Beograd bi od Zagreba mogao da traži 40 milijardi evra odštete

Direktor Dokumentaciono-informacionog centra Veritas Savo Štrbac izjavio je da bi Srbija od Hrvatske mogla da zatraži ratnu odštetu od 35 do 40 milijardi evra

U tu sumu uračunata je šteta nanesena privatnoj imovini 400.000 protjeranih Srba iz Hrvatske, uključujući vinograde, voćnjake, kao i mehanizaciju koju su imala seoska domaćinstva, rekao je Štrbac za Večernje novosti.

Procijenjeno je da 50.000 stanova u vlasništvu Srba vrijedi tri milijarde evra, a tu su i penzije koje im Hrvatska duguje, kulturno blago Srpske pravoslavne crkve, imovna preduzeća.

List podsjeća i da Zagreb ne odustaje od toga da pred predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem pokrene pitanje ratne odštete koje je u Hrvatskoj do sada otvarano u nekoliko navrata, ali su to radili krajnji desničari koji su tvrdili da Beograd treba da plati 32 milijarde evra Zagrebu.

- Kao članica EU, Hrvatska je u poziciji da nas ucjenjuje i sasvim je moguće da će reći - ili nam isplatite ovu sumu ili nećemo dati saglasnost za vaše učlanjenje u Uniju. Ali, ako takav nastup ne spriječe moćnije članice EU koje imaju uticaja na Zagreb, odgovor Srbije može da glasi - Hvala lijepo i Evropo, laku noć" - rekao je Štrbac.

Kako list navodi, da bi Zagreb uopšte bio u prilici da traži ratnu odštetu, za to prvo neki sud mora da utvrdi da postoji povreda konkretne odredbe međunarodnog prava, za šta kao posljedica slijedi naknada štete. Napominje da u Zagrebu, međutim, nikada nije rješavana jednačina kolika je šteta koju su pretrpjeli Srbi koji su iz Hrvatske protjerani.

Kako je Međunarodni sud pravde već odlučivao po tužbi Hrvatske protiv Srbije, i odbacio je, njihov cilj ostaće nedostižan, navodi list, i dodaje, da bi arbitraža mogla da bude druga opcija, ali za nju mora da postoji i saglasnost Beograda.

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, koja će biti domaćin predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću 12. i 13. februara, ne pominje da će tema njihovih razgovora biti pitanje ratne odštete, ali hrvatski premijer Andrej Plenković i njegovi ministri od toga ne odustaju.

Plenković je podsjetio na član sedam Sporazuma o normalizaciji koji je potpisan 23. avgusta 1996. godine u Beogradu u kojem se kaže da će u roku od šest mjeseci potpisati sporazum za naknadu za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu.

On kaže da taj sporazum nikada nije potpisan jer su razgovori bili prekinuti.

Ostavite komentar

Unesite sva polja označena sa zvjezdicom (*).