Ulogujte se

Raković: Prištini sada mnogo teže do Uneska, bez jasne podrške Amerike

Prištini je sada mnogo teže da izlobira članstvo u Unesku jer su i neke rimokatoličke zemlje odlučile da budu uzdržane, a Albanci više nemaju jasnu podršku američke administracije, rekao je beogradski istoričar i stručnjak za pitanja vjere Aleksandar Raković.

Niko ne gleda blagonaklono na rušenje crkava i manastira na Kosovu i Metohiji, to niko ne može da prihvati. Čak i zemlje koje su priznale secesiju Kosova nisu ni prije dvije godine bile za prijem albanskih separatista u Unesko - naglašava Raković.

On je za TV "Pink" izjavio da izgleda da su Albanci namjerno zakasnili u podnošenju zahtjeva za članstvo u Unesku ove godine, nakon što im je sa Zapada sugerisano da su prilike takve da oni neće moći da se izbore za prijem.

- Podnošenje zahtjeva Prištine za prijem u Unesko bilo je usmjereno ka tome da njihova javnost bude svjesna toga da su pokušali i ove godine. Ali, ako ih proceduralno odbiju, onda će moći da kažu - da su proceduralno odbijeni, pa će za dvije godine ponovo da podnesu zahtjev - kaže Raković.

On ističe da je ovo kašnjenje prištinskog zahtjeva za prijem u Unesko veoma važna promjena nakon predsjedničkih izbora u Americi, kao i promjena odnosa Zapada prema ruskim interesima.

Raković podsjeća da je stopirana kanonizacija kardinala Katoličke crkve u Hrvatskoj Alojzija Stepinca, prijem samoproglašenog Kosova u Unesko, kao i prijem Crne Gore u NATO, što treba gledati kao jedan paket globalnih odnosa koji otopljavaju.

- Ne treba smetati sa uma da je upravo papa tražio od ruskog predsjednika da zaustavi pogrom nad hrišćanima na Bliskom istoku, a ne od američke administracije, ni britanske, koje su izazvale ono što se dešava na Bliskom istoku - rekao je Raković.

On naglašava da je sada situacija povoljnija za Srbe i Srbiju i da postoje velike šanse da se položaj Srba, srpskih država i srpskog prostora učini mnogo boljim, ali je potrebno da Srbi daju doprinos kroz međuvjerski dijalog.

Prema njegovom mišljenju, za međuvjerski dijalog bitniji je dijalog sveštenika pravoslavnih, katoličkih i islamskih na lokalnom nivou, nego onih na vrhu, jer se tenzije, prije svega, ublažavaju u lokalnim sredinama.

- Tome ne doprinosi kanonizacija Stepinca, niti neprimjerene izjave o Srbima poglavara Islamske zajednice u BiH Huseina Kavazovića ili izjava Mila Đukanovića da neće biti zaokruženja crnogorske državnosti dok je SPC u Crnoj Gori - naveo je Raković, podsjećajući i na nezavidnu situaciju u Makedoniji.

Napominjući da u Srbiju i region dolaze pristalice radikalnih islamskih pokreta sa Arabijskog poluostrva, Raković kaže da i sa njima treba razgovarati, iako postoji suprotno mišljenje.

Kada je riječ o kanonizaciji Stepinca, Raković smatra da međucrkveni dijalog srpske i hrvatske crkve može da bude produžen i više od godinu dana, koliko je oročen.

- Bilo bi dobro da se nastavi dijalog i da se sa konačnim rješenjem po pitanju Stepinca sačeka, jer još nije vrijeme. Hrvatska javnost nije spremna da cijelo pitanje bude zamrznuto neko vrijeme, ali kroz duži dijalog treba doći do situacije da se razriješi veći dio dilema i, u skladu sa činjenicama, dođe do razrješenja - rekao je Raković.

On je naveo da, iako je pitanje kanonizacije Stepinca podijelilo srpsku i hrvatsku javnost i u BiH, treba odati priznanje predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i hrvatskim liderima u BiH da na njih u političkom svjetlu taj problem nije mnogo uticao.

Raković kaže da je pitanje kako bi se kanonizacija Stepinca rješavala da se u cijeli slučaj nije uključio i Izrael, koji je javno poručio da bi kanonizacija Stepinca loše uticala na odnose Rimokatoličke crkve sa jevrejskom zajednicom u svijetu.

Ostavite komentar

Unesite sva polja označena sa zvjezdicom (*).