Ulogujte se

Lider srednje klase i mladih protiv Klintonove i korporacija

Berni Sanders, najozbiljniji rival Hilari Klinton za demokratsku nominaciju u predsjedničkoj trci, zagovara "političku revoluciju" u SAD i zalaže se za prava srednje klase.


Sanders, protivnik miješanja velikih korporacija u politiku Bijele kuće, i borac za jeftinije obrazovanje, do nedavno je izgledao kao totalni autsajder u političkom duelu sa Hilari Klinton, ali se situacija dramatično promijenila.

Sanders, koga neki krugovi u SAD smatraju previše lijevo orijentisanim, smatra da će pobijediti Klintonovu i dobiti nominaciju ako izlaznost glasača bude velika.

On ističe da je počeo svoju kampanju sa zaostatkom od 40 do 50 odsto za Hilari Klinton, dok su tokom poslednjeg glasanja njihove šanse bile približno iste.

To se potvrdilo u Ajovi na prvom demokratskom odmjeravanju snaga, kada je bio gotovo izjednačen sa Klintonovom.

Sanders se zalaže za srednju klasu, koja postepeno nestaje.

"LJudi rade više, a dobijaju manju platu. Jedan odsto stanovništva kontroliše javna dobra", upozorava Sanders, 74-godišnji kandidat za predsjednika iz Demokratske partije.

Sanders ima veliku podršku mladih demokrata od 18 do 30 godina. Ona je najmanje dvotrećinska u odnosu na Hilari Klinton.

U intervju za "Raša tudej", Sanders napominje da ekonomska komponenta njegove predizborne kampanje posebno utiče na omladinu jer je mladima potreban posao.

"Treba im obrazovanje, a da bi se obrazovali moraju da se `uvaljuju` u dugove - treba im čak 60 hiljada dolara za dvije godine učenja na koledžu!", ukazuje Sanders.

On napominje da su SAD od 2001. godine izgubile 60 hiljada preduzeća i milione radnih mijesta. "Svi Amerikanci to vide", navodi Sanders.

"Sva pitanja koja pokrećem - stvaranje radnih mjesta, povećanje plata i obrazovanje - realnost su u kojoj žive Amerikanci", ističe Sanders.

Analitičari podsjećaju da su i Sanders i Klintonova govorili da treba raditi na promjeni načina vođenja predizborne kampanje, naročito kada su u pitanju donacije velikih korporacija i milijardera.

Poznato je da u SAD velike korporacije doniraju novac za kampanju svim potencijalnim kandidatima, kako bi osigurali da u Bijeloj kući imaju čovjeka koji im duguje i dobijali "usluge" kada im to zatreba.

Ipak, Hilari prima milione sa "Vol Strita", dok su Sandersovi donatori obični građani srednje klase.

Takve razlike su jedan od razloga što se Sandersovi simpatizeri strastveno bore za njegovu kandidaturu u ime Demokratske stranke.

I pored neočekivano dobrog rejtinga Sandersa, većina političkih analitičara ne vjeruje da će on dobiti nominaciju, jer su neki njegovi stavovi dijametralno suprotni od želja i interesa velikih korporacija koje određuju američku politiku.

Sanders obećava univerzalnu zdravstvenu njegu za svakoga, slično kao u skandinavskim zemljama, Francuskoj i na Kubi. Ako bi mu to pošlo za rukom, doveo bi do vjerovatnog bankrota osiguravajućih društava, koja svoj opstanak baziraju na zdravstvenoj zaštiti.

Najteža borba bi Sandersa čekala u pravosuđu. On ukazuje na nelogičnost hapšenja i zatvaranja tinejdžera jer su pušili marihuanu, dok su direktori velikih korporacija i bankari koji ne plaćaju porez sigurni u svojim luksuznim kancelarijama.

U jednoj od debata sa Hilati Klinton Sanders je istakao da "Goldman Saks", velika multinacionalna banka sa bazom u SAD, ima previše uticaja u Bijeloj kući.

Hilari Klinton se složila s njim, na šta joj je Sanders odgovorio da upravo ona prima po 200.000 dolara od te banke kako bi održala samo jedan govor.

Posebna priča je Sandersov pomirljivi pogled na izraelsko-palestinsko pitanje.

Sanders je protivnik nepotrebnih ratova i veliki zagovornik diplomatije. On smatra da SAD ne treba da ratuju sa "Islamskom državom", već da pruže vazdušnu podršku muslimanima u uniformama Jordana, Saudijske Arabije, Iraka i drugih zemalja koji se bore sa islamistima.

Sam Sanders je Jevrej, ali nije pristalica cionističke politike Izraela.

"Da li vjerujem da Izrael ima pravo na postojanje? Da, vjerujem. Da li vjerujem da SAD treba da budu pravedne kada se odnose prema Palestincima i Izraelcima? Da, vjerujem", navodi Sanders.

SAD bi trebalo da manje novca daje Izraelu za vojsku, a više pomaže ekonomski razvoj Bliskog istoka, ocjenjuje on.

Ostavite komentar

Unesite sva polja označena sa zvjezdicom (*).