Ulogujte se

Igračke pomažu u vaspitanju djece

Prisluškivanje komunikacije koju dijete ima sa igračkama je najbolji način da roditelj shvati šta dijetetu smeta i na koji način ono doživljava svijet oko sebe.

Martina zagonetna kutija – set igara osmišljen kao zabava za cijelu porodicu – dobila je ovogodišnje priznanje "Dobra igračka", koje već 29 godina dodjeljuje udruženje Prijatelji djece Srbije.

Ova društvena igra inspirisana je serijalom knjiga Uroša Petrovića o djevojčici Marti Smart, koja živi u neobičnoj Ginkovoj ulici i voli da rješava misterije, a kao idejno polazište uzeta je igra Zanimljiva geografija.

Vrijeme će pokazati da li će Marta biti dostojna konkurencija Diznijevim princezama Ani i Elzi – prvim lutkama koje su pomračile popularnost legendarne Barbike. 

Psiholozi ističu da prve igračke savremenih mališana nisu lutke i lopte već – mobilni telefoni i tableti, jer su roditelji shvatili da ovi uređaji duže zaokupljaju dječju pažnju. Psihoterapeut dr Zoran Ilić konstatuje da odrasta prva generacija mališana za koju se u šali kaže da je prije naučila da se služi kompjuterskim mišem nego nožem i viljuškom.

– Virtuelni svijet za njih je od jednake važnosti kao i onaj u kome se fizički nalaze. Najomiljenije igračke su im mobilni telefoni i tableti i međusobno najbolje komuniciraju preko interneta. Mislim da će buduće generacije djece biti informatički još superiornije, jer sa kompjuterima bolje komuniciraju nego sa ljudima – kaže dr Ilić. 

Međutim, priča o malim IT genijalcima ima i naličje. Francusko Udruženje za ambulantnu pedijatriju nedavno je izrazilo zabrinutost zbog rezultata istraživanja koje su sproveli na uzorku djece mlađe od tri godine – polovina njih redovno igra interaktivne igrice na tabletima ili pametnim telefonima.

Pedijatri su upozorili da djeca tog uzrasta čula treba da koriste u interakciji sa okolinom i životnom sredinom, a ne sa ekranom tableta ili smartfona.

I dok zabrinuti pedijatri apeluju na roditelje da djecu izvedu u park, psiholozi likuju zbog toga što su konačno natjerali kompaniju „Matel”, tvorca popularne Barbike da malo „podgoje” ovu ljepoticu.

Američki dječji psiholozi tvrde da nijedna igračka ne djeluje tako pogubno i frustrirajuće na polni identitet djevojčica kao ova lutkica koja šalje direktnu psihološku poruku – budi  lijepa, mršava i zavodljiva pa ćeš imati kuću na tri sprata, ultramoderni vozni park, ergelu konja, garderobu iz snova i bogate udvarače.

Ne treba, međutim, zaboraviti da Barbi još nije postala mama i da je svijet pun anoreksičnih i lutkolikih djevojčica koje se trude da liče na svoju omiljenu igračku iz djetinjstva.

Psiholog Ana Radovanović ističe da su igračke treći roditelj u vaspitanju mališana. One su ujedno i „vodiči” za razumijevanje svih igara koje se igraju u svijetu odraslih i sredstva za izgradnju polnog i profesionalnog identiteta.

– Prisluškivanje komunikacije koju dijete ima sa igračkama je najbolji način da roditelj shvati šta dijetetu smeta i na koji način ono doživljava svijet oko sebe. Vrlo često se dešava da dijete izmlati lutku nakon što je i samo dobilo batine, ili da djevojčica objašnjava "bebi" kako njen "tata" nije došao kući, jer ima mnogo posla –  kaže ovaj psiholog.

Ana Radovanović dodaje da je najveća greška roditelja – kupovina igračaka neprimjerenih uzrastu djeteta. Novopečene mame su sklone da povjeruju da će prisustvo „bebe” koja plače najbolje društvo za njihovo novorođenče jer su uvjerene da se uz njih neće osjećati same. Zabluda je da se djeca oduševljavaju svojim „falsifikatima” – one se na njih samo nevoljno navikavaju. 

Ostavite komentar

Unesite sva polja označena sa zvjezdicom (*).